Na sjednici 10. studenoga u HOK-u, konstiturani je Ceh proizvodnog obrta HOK-a, na kojem je kao predsjednik Ceha proizvodnog obrta HOK-a izabran predsjednik Obrtničke komore Varaždin Mario Milak, te potpredsjednica Friderika Unger i članovi Ivica Zbašnik, Stjepan Vrandečić, Renato Bočak, Tomislav Nikšić, Danijel Pintarić, Zlatko Tkalčević i Ljubomir Fržop.
Članovi Ceha stekli su osnovne informacije o Zakonu o obrtu, Statutu HOK-a, Pravilniku o načinu rada cehova / sekcija HOK-a, načinu mijenjanja zakona i propisa, mogućnostima lobiranja, savjetovanjima sa zainteresiranom javnošću i drugim mogućnostima utjecanja, informiranja i rada.
Članovi ceha također su bili u prilici čuti iz prve ruke o projektu „Smanjivanje administrativnih prepreka obrtnicima.
Radi se o projektu kojemu je cilj rasteretiti obrtnike od administrativnih troškova koje imaju, tako da se administrativno opterećenje smanji promjenom propisa čime se smanjuju ili ukidanju troškovi pojedinih administrativnih radnji.
Upozoreno je da je moguće mijenjati administrativno opterećenje kojega kreira samo domaće zakonodavstvo, budući da u kratkom roku ne možemo utjecati na pravni okvir koji je zadan propisima Europske unije.
Članovi Ceha iznijeli su konkretne primjere takvih nepotrebnih administrativnih troškova s kojima se susreću u praksi, kao što je atestiranje novih nerabljenih uređaja uvezenih iz zemalja EU, koje se onda nastavlja iz godine u godinu, ili prečesto atestiranje vlastitih proizvoda, što poskupljuje poslovanje, obespravlja i obeshrabruje male proizvođače, koji zbog takvih troškova ne mogu biti konkurentni velikim proizvođačima.
Poslovanje treba pojednostaviti malima jer mi se obrtnici ne možemo staviti u istu ravan kao i multinacionalne kompanije koje u administriranje poslovanja mogu ulagati značajne resurse, zaključili su članovi Ceha.
Pored navedenih primjera, članovi Ceha upozorili su na potrebu i probleme kod sankcioniranja rada na crno, izdvajanja imovine kojom raspolaže obrt iz obaveza koje proizlaze iz predstečajnih nagodbi te uspješniju naplatu potraživanja, sufinanciranje nabave strojeva obrtnicima – proizvođačima kao što je slučaj s poljoprivrednicima, jer sve to, uz smanjenje fiskalne i parafiskalne presije države, može pomoći očuvanju i razvoju i proizvodnih i uslužnih obrta.